Kaspersky Lab o glavnim pretnjama u Evropi, Srbija pri vrhu po broju pretnji

Globalna sajber bezbednosna kompanija, Kaspersky Lab, održala je godišnji Cyber Security vikend na Malti u periodu između 20. i 23. oktobra.

Globalna sajber bezbednosna kompanija, Kaspersky Lab, održala je godišnji Cyber Security vikend na Malti u periodu između 20. i 23. oktobra. Ovaj događaj je okupio stručnjake kompanije, gostujuće govornike iz Holandske nacionalne policije, novinare i poslovne goste iz čitavog regiona, kao i iz Izraela i Južne Afrike. Ove godine, jedna od glavnih tema bio je ransomware – pretnja koja predstavlja ozbiljan rizik za finansije i informacije, kako za krajnje korisnike tako i za korporativne klijente, pri čemu je posebna pažnja posvećena IT bezbednosnim zahtevima malih i srednjih preduzeća. Stručnjaci iz kompanije Kaspersky Lab takođe su predstavili i trenutno stanje kada su u pitanju sajber bezbednosne pretnje i bezbednosni trendovi, a govorili su i o glavnim pretnjama na teritoriji Evrope.
Kaspersky Lab objavio alat za dešifrovanje fajlova pogođenih Polyglot ransomware virusom
Analiza IT pretnji u trećem vkvartalu 2016. godine, koju je sprovela kompanija Kaspersky Lab, ukazuje na to da se u Evropi 33 odsto korisnika susrelo sa bezbednosnim incidentima koji su bili povezani sa lokalnim mrežama i prenosivim uređajima, dok se 15 odsto njih susrelo sa pretnjama na internetu. Statistika sa cloud usluge kompanije Kaspersky Lab (Kaspersky Security Network) u periodu između jula i septembra 2016. godine ukazuje na činjenicu da je Ukrajina i dalje na prvom mestu po broju korisnika koji su pogođeni lokalnim pretnjama (57,9 odsto), pri čemu je prate Izrael (38,5 odsto), Srbija i Grčka (37,6 odsto), kao i Južna Afrika (36 odsto). Najviše internet pretnji detektovano je u Sloveniji (23,9 odsto korisnika KSN usluge) i Ukrajini (21,8 odsto), kao i u Španiji i Grčkoj. Sa druge strane, Holandija, Južna Afrika, Velika Britanija i Češka imaju znatno niži procenat internet pretnji, pri čemu je između 7 i 10 odsto korisnika bilo pogođeno onlajn pretnjama u ovim zemljama.
ThreatLandscapeInfographics.jpg
„Sajber pretnje se razvijaju paralelno sa tehnologijom, pri čemu utiču na sve sfere privatnog i korporativnog korisničkog iskustva. Pored konstantnog povećanja broja različitih varijanti malvera, ova pretnja takođe postaje sofisticiranija, pri čemu nanosi veću štetu korisnicima. Ransomware se razvija naročito brzo i jedna je od glavnih IT pretnji. Naše istraživanje ukazuje na to da 40 odsto korisnika danas plaća otkup kriminalcima kada su njihovi podaci šifrovani, što samo služi kao dodatni podsticaj za kriminalce”, objasnio je Marko Projs (Marco Preuss), direktor evropskog tima za istraživanje i analizu u kompaniji Kaspersky Lab. „Takođe, novi rizici, koji se dovode u vezu sa „internetom stvari“ (Internet of Things), se sve češće pojavljuju. Već smo imali prilike da vidimo na koji način pametni televizori mogu da budu iskorišćeni za špijuniranje vlasnika i kako neovlašćena lica mogu otključati pametna vrata. Od ključnog je značaja da se pripremimo, kako za trenutne tako i za buduće rizike koje sa sobom nose ovi uređaji”.
Tokom 2015. i početkom 2016. godine, kompanija Kaspersky Lab registrovala je više od 2 miliona sajber incidenata koji uključuju ransomware, od kojih he veliki broj njih privukao veliku pažnju javnosti. U poređenju sa periodom 2014-2015., broj ransomware napada u korporativnom sektoru se povećao šest puta. Stručnjaci iz kompanije Kaspersky Lab očekuju da će usled sve intenzivnijeg korišćenja ransomware-a, ova vrsta malvera nadmašiti i bankarske trojance.
Prema istraživanju o korporativnim IT bezbednosnim rizicima u 2016. godini, 20 odsto kompanija širom sveta iskusilo je ransomware napad makar jednom u prethodnih 12 meseci. U Evropi, ovaj problem je još zastupljeniji, budući da se čak 28 odsto kompanija susrelo sa ovom pretnjom. Kada je u pitanju Južna Afrika, stepen zastupljenosti ove pretnje bio je nešto niži, i iznosio je 19 odsto. Ransomware nije ograničen samo na PC korisnike, već je sasvim dobro razvijen i za mobilne platforme. U drugom kvartalu 2016. godine, kompanija Kaspersky Lab detektovala je 83.048 malicioznih instalacija za mobilne uređaje.
Kako bi pomogla što većem broju kompanija da smanje rizik od ransomware infekcije, kompanija Kaspersky Lab objavila je basplatan anti-ransomware alat za kompanije, zajedno sa specijalnim anti-ransomware opcijama na svojim ključnim bezbednosnim rešenjima. Pored toga, kompanija Kaspersky Lab je, zajedno sa Europol-om, Holandskom nacionalnom policijom i kompanijom Intel Security, pokrenula projekat „No More Ransom“, onlajn portal (www.nomoreransom.org) koji ima za cilj da informiše javnost o opasnostima koje ransomware nosi sa sobom, kao i da pomogne žrtvama da povrate svoje podatke bez plaćanja otkupa kriminalcima. Među najnovijim članovima ovog projekta je 14 ministarstava unutrašnjih poslova različitih zemalja.
„Posvećeni smo borbi protiv sajber kriminala, a naročito ransomware-a, ali to možemo da postignemo samo zajedničkim snagama i udruživanjem sa predstavnicima policije i sajber bezbednosnim kompanijama. Sajber kriminal je globalna pojava koja ne poznaje granice i prepreke, tako da nam je definitivno neophodna saradnja. Zajedničkim snagama, uključujući naše standardne aktivnosti i „No more ransom“ projekat, mi radimo sve što je u našoj moći da poremetimo aktivnosti sajber kriminalaca i vratimo fajlove njihovim pravim vlasnicima, bez potrebe za plaćanjem otkupa. Takođe činimo sve što je u našoj moći da edukujemo krajnje korisnike i organizacije o ovom problemu budući da, nažalost, ne postoje alati za dešifrovanje svih vrsta ransomware-a. Pravljenje rezervnih kopija podataka i obazrivost na internetu mogu u velikoj meri da pomognu u izbegavanju infekcije”, izjavio je Ton Mas (Ton Maas), koordinator u digitalnom sektoru Holandske nacionalne policije.
Izvor: Kaspersky

Ostani u toku

Prijavi se na newsletter listu i jednom nedeljno cemo ti poslati email sa najnovijim testovima i vestima iz sveta tehnologije.

Hvala!

Uspešno ste se prijavili na na naš newsletter! Proverite vaš email nalog kako bi potvrdili prijavu.

Možda vam se svidi