This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
AMD Radeon HD5850 - Sapphire
Svakom vendoru na IT tržištu je jasno da je u vreme krize potrebno boriti se svim snagama da bi se došlo do kupaca, pa je tako i AMD-ova grafička divizija, ATI Technologies, vredno radila da tržištu obezbedi najbolje solucije u svim cenovnim razredima, koje, pritom, podržavaju i DirectX 11. Jasno je da nije svaki igrač spreman da odvoji preko 300 evra za grafičku karticu, niti mu je takva kartica potrebna. Kartica koja overklokovana nudi procesing moć od čak tri TeraFLOPS-a, trenutno obezbeđuju čak tri najjače NVIDIA Tesla kartice zajedno (Fermi-bazirano izdanje će to promeniti), ali AMD je još uvek fokusiran uglavnom na gaming i nedavno predstavljen Radeon HD5770 je svakako poslužio da se DirectX 11 spusti “u mase”, a to je osnovni preduslov da izdavači konačno na tržište puste prve igre koje koriste benefite nove verzije Microsoft-ovog “igračkog” API-ja. Radeon HD5770, kao što smo saznali u prethodnom testu, poseduje oko milion tranzistora, ali je izrađen u 40-nm procesu i praktično predstavlja derivat Cypress tehnologije. Po “snazi” je u rangu sa RV870, odnosno Radeon HD4890 GPU-om, s tim što sa video memorijom komunicira putem 128-bitne magistrale, što je, kao i ranije sa Radeonom HD4770, donekle kompenzovano višim radnim učestanostima. Radeon HD5700 GPU je takođe proizveden u 40-nanometarskom procesu, baš kao i pripadnik prethodne generacije, RV770 – Radeon HD4770, koji je i jedini čip iz prethodne, DirectX 10.1 serije, koji je izrađen u ovom procesu, a istovremeno je i prvi GPU sa kojim se AMD “prebacio” na sitniju litografiju. Juniper se sastoji od oko 1.04 milijarde tranzistora, što je više od 50% manje u odnosu na 2.15 miliona ovih osnovnih poluprovodničkih elemenata, koliko ih ima kod Cypress jezgra. Istovremeno, ova cifra je i nešto veća od 956 miliona tranzistora kod RV770 GPU-a (Radeon HD4890), koji je izrađen u 55-nm procesu. Svakako, usvajanje novijeg Shader Modela i dodatne optimizacije na nivou keš memorije i SIMD jedinica su učinile da GPU koji ima sličnu “snagu”, bude, mereno sirovim brojem tranzistora, nešto kompleksniji, bez obzira na to što čak ima i dva puta manji broj memorijskih kontrolera. Juniper izgleda kao jedna polovina Cypress-a, što se čak prenelo i na memorijski kontroler. Dakle, sada je tu 800 streaming procesora, unutar istih SIMD jedinica, kojih je sada deset u jezgru. O ovim SIMD jezgrima više informacija možete saznati na prethodnoj stranici. Kao i kod Radeon HD4890, HD4870 i HD4850 grafičkih procesora, Radeon HD5700 GPU poseduje 10 teksturnih jedinica, a “prepolovljen” je i render back-end, pa je broj ovih jedinica kod Juniper-a – 16, ali su one naprednije od 16 ROP-ova kod prethodne generacije (takođe savetujemo da pogledate prethodnu stranu). Memorijski kontroler se sastoji od dva crossbar dela, ili stanice, širine po 64-bita, što daje ukupnu širinu magistrale od 128 bita. Cypress poseduje četiri ovakva kontrolera. Radeon HD5770 je prva kartica sa Juniper GPU-om koju smo testirali, a po defaultu, grafički procesor, radi na 850 MHz, baš kao i kod modela Radeon HD4890, što daje compute moć od čak 1.36 TeraFLOPS-a. Impresivno je da ovaj mali “super kompjuter” sada može biti vaš za 150-ak evra! 1GB GDDR5 memorije bi trebalo da radi na 1200 MHz, a kako je GDDR5 praktično quad-data rate memorija, ova cifra pomnožena sa četiri daje efektivnh 4800 MHz, što je, upotrebićemo ponovo isti epitet – impresivna cifra. Doduše, brza memorija je sada vrlo dobrodošla, jer je magistrala dva puta uža, pa bi Radeon HD5770 mogli da posmatramo i kao karticu sa 256-bitnom magistralom i GDDR3 memorijom na efektivnih 2.4 GHz. Istini za volju, GDDR3 memorija ima nešto oštrije tajminge, ali to kod video kartica nije o tako presudnog značaja za performanse kao kod sistemske RAM memorije.
Kao što smo već pisali, ovo je treći put da AMD primenjuje svoj novi poslovno-tehnološki model. Pre dve godine, imali smo Radeon HD3800, a onda je stigao i HD4800 - druga, te treća generacija GDDR5 kartica. Uz njih je stigla i podrška za DirectX 10.1 i Shader Model 4.1. Sa jedne strane, AMD se posvetio optimizaciji i ubrzanju kompleksnije 3D grafike, a NVIDIA, donekle u ćorsokaku sa skupim i ne-modularnim GT200, okrenula se promociji ubrzanja fizike i zatvorenom GP-GPU standardu, koji naziva CUDA. NVIDIA Tesla kartice bazirane na GT200 čipu su poručivane za budžetske super-kompjutere, koji svakako nemaju loš odnos cene i performansi, ali se ne može reći da odgovaraju baš svim ustanovama, jer je optimizacija softvera i dalje nešto na šta većina uhodanih sistema ne želi da troši vreme i novac. Kada se pojavi Fermi (GF100), NVIDIA će ponovo podržavati i otvorene GP-GPU standarde (OpenCL), kao i one koji će verovatno biti brže podržani (DirectCompute 11) od strane programerskih zajednica svih tipova. Ako se prisetimo i činjenice da se grafički adapteri danas sve češće koriste i za akceleraciju general-purpose aplikacija, a ne samo grafike, jasno je da GPU kao takav postaje sve bitniji, jer će biti važan i korisnicima koji se uopšte ne igraju. Ono što je sigurno, jeste da ćemo u narednih par „sezona“ videti mnogo toga novog i uzbudljivog kada je grafika na računarima u pitanju. Ne može se reći da je NVIDIA u prethodnom periodu bila neuspešna, jer je bez žestokog ulaganja u R&D, uspela da povrati novac koji je uložen u razvoj GT200 i to na sasvim “desetoj” strani. Štaviše, prvi batch Fermi čipova će otići upravo u Tesla super-računare, koji su već poručeni od strane brojnih institucija i upravo zbog toga će “GeForce GTX385”, malo zakasniti na tržište.
Radeon HD4870 i HD4890 kartice su postale prilično jeftine u odnosu na ono koliko su koštale kad su se pojavile, a čip koji je nekada impresionirao brojkama (RV790) - 959 miliona tranzistora, 800 stream jedinica organizovanih u okviru 10 SIMD klastera, 40 teksturnih jedinica, 16 render back-end unit-a – postao je sasvim običan kada se pojavio Cypress. Korisnici, koji su pratili i posmatrali koliko je svaka nova generacija Radeon akceleatora donela u odnosu na prethodnu, sada očekuju da se sirova snaga, bar ona na papiru, udvostruči. AMD i ATI ih svakako nisu razočarali, pa je RV870 zaista veliki i moćan čip koji čini da RV770 i RV790 izgledaju kao običan mainstream. U AMD-u jesu naveli kako smatraju da kreiranje monolitnog čipa više nema smisla i da će njihov GPU uvek biti pozicioniran da bude „srce“ performance serije kartica, baš kao što su to bili RV670 i RV770. Dalja strategija je da se prvo kreira ultra-high end klasa sa CrossFire –on-board modelom (HD5870X2), a onda i da se od RV870 čipa, napravi jednako pametna, ali manje mišićava verzija GPU-a, baš kao što je to i ranije bio slučaj. Ova strategija nema razloga da ne upali i treći put, a trenutno smo u njenoj drugoj fazi. Ostaje samo da vidimo kako će „proći“ priča sa DualGPU Radeon HD5970 modelom.
Čitaoci kojima RV770 arhitektura nije poznata bi ipak trebalo da pogledaju neki od narednih testova na ovoj ili ovoj lokaciji. Osim gore preporučena dva testa, predlažemo da pogledate i naše prethodne testove Radeon HD4800 familije (dodatni link - 1, 2, 3), a posebno Radeon HD4870X2 akceleratora, u kome je cela priča o DirectX 10 generaciji GPU-ova dopunjena i osvežena. Da vas ne bi upućivali i na to da gledate prethodni test, mi ćemo priču o AMD-ovom prvom DirectX 11 grafičkom procesoru prebaciti u kraću formu, ali je i dopuniti i osvežiti novim informacijama – pogotovo o onima koji se tiču novog „dvoglavog“ modela – Radeon HD5970, kartice sa kodnim nazivom Hemlock.

