Benchmark

 
 
 
 
 

Vest dana
Počela manifestacija „Fabrika znanja” kompanije ComTrade
Kao što ste već pročitali u zasebnoj vesti, u Beogradu je svečano otvorena Fabrika znanja 2010, na kojoj će, tokom naredna četiri dana, kompanija ComTrade predstaviti svoja, ali i rešenja svojih brojnih partnera iz sveta IT industrije, ali i biznisa i drugih sfera svakodnevnog života. Manifestaciju su svečano otvorili Premijer Republike Srpske gospodin Milorad Dodik i predsednik ComTrade-a, gospodin Veselin Jevrosimović, a otvaranju su prisustvovali brojni ugledni gosti iz sveta politike, obrazovanja, biznisa i medija.Između ostalih, skup su svojim prisustvom uveličali gradonačelink Beograda, Milovan Đilas, potpredsednik vlade i ministar za ekonomiju i reginalni razvoj Mlađan Dinkić, ministar prosvete Žarko Obradović, glavni i odgovorni urednici mnogih beogradskih redakcija, predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin, kao i brojni predstavnici najuglednijih domaćih kompanija.
Home Editorijal Komentari Trendovi: tabletomanija
 

Trendovi: tabletomanija

E-mail

Tablet PC računari su svojevremeno zamišljeni kao “mobilniji od mobilnih računara”, tako da donesu novu funkcionalnost tamo gde je notebook kao “punokrvan mobilni računar” nepraktičan. U praksi, to je rezultovalo velikim brojem modela koji su imali ekrane koji su se mogli obrtati, uz kontrolu pomoću dodira – olovkom. “Konvertibilni” računari su koštali puno, a funkcionalnost, softver i mogućnosti im se nisu previše razlikovale, osim što su korišćeni u zdravstvu, školstvu, i na terenskom radu. Međutim, mnogi su smatrali da “to nije to”. Faktor cene je dodatno uticao na odbojnost tržišta, pošto su ovakvi računari bili veoma skupi. No, koncept je tu, nije nov, godinama unazad postoji.

Pogledajte sada kako par hardverskih inovacija, prevashodno u vidu čipova male potrošnje, može dati potpuno novi zamajac staroj ideji i učiniti je neuporedivo praktičnijom i, zašto ne reći, dopadljivijom. Najpre je tu Intel sa Atom platformom, koja je stvorila praktično celo novo tržište mobilnih računara – netbook. Zatim je tu mnoštvo kompanija koje ciljaju smartbook i tablet tržišta, od Qualcomm-a, preko PA Semi-ja koji dizajnira čipove za Apple, do ARM-a, pa i Nvidije, koja stoji iza Tegra i Tegra 2 platforme, a očekuje se da će potonja naročito dati zamajac tablet inicijativi. Nemojte se zbuniti što će se, na primer, isti ili slični čipovi naći u različitim uređajima. Jedna od osnovnih grešaka jeste posmatrati uređaje na osnovu hardverske snage. Ne, uređaje treba posmatrati na osnovu toga za šta su najpogodniji u običnim, svakodnevnim primenama, koje ne moraju da obuhvataju samo rad, ili samo slušanje muzike.

Vratimo se tabletima. Oni će, ovako kako su zamišljeni, sami za sebe činiti posebnu kategoriju proizvoda koji će ići po granici lifestyle užitka i funkcionalnosti. Šta to u praksi znači? Imaćete na raspolaganju veoma tanak računar malih dimenzija, pogodan za nošenje u ruci i kojim će se upravljati na dodir. Bez obzira da li će vam služiti kao priručna sprava, da li ćete ga koristiti na poslu ili kod kuće, na njemu ćete moći da pretražujete internet, čitate mail poruke, koristite ga da pročitate neku elektronsku knjigu, izveštaj, možda pustite muziku dok dremkate. Pri svemu tome, radiće se o proizvodu koji će se po dizajnu uklapati u vaše okruženje, koji vas neće specijalno opterećivati, i koji će služiti da nabrzaka proverite nešto što ste maločas videli na televizoru ili ustanovite ko je u pravu u diskusiji koja se u okupljenom društvu ili na sastanku razvila brzom proverom preko interneta. Ne želite da palite notebook ili da odlazite u drugu sobu u takvim situacijama, zar ne?
Za momenat bih se, ako dozvoljavate, prebacuo u prvo lice jednine i, iskreno, pošao od sebe. Oduvek sam želeo neku spravu – potpuno nebitno kog brenda – A4 (ili makar A5) formata, koja bi mi omogućavala da lako i sa uživanjem čitam elektronske knjige. Drugim rečima, da mogu lepo da se zavalim u fotelju ili legnem na trosed i čitam “knjigu umesto knjige”. Smartfon za to nije pogodan sa svojim malim ekranom, laptop takođe – pretežak je, a i ne može se držati u ruci. Netbook? Ne, to nije rešenje. Em mora da se “otvara”, što ostavlja donji deo sa tastaturom (i celom mašinom smeštenom unutra) kao višak, em ekran nije pogodan jer nije “uspravan”. Naravno, može se to obrnuti i rotirati, ali kako to držati? Ovako, jednodelni tablet sa ekranom na kome se sve vidi, male mase, i – uživancija! Knjige, ili pak skenirani stripovi? Samo je nebo granica...Pa još ako mi padne na pamet da proverim da li je izašlo nešto novo na omiljenom sajtu, ili da posetim interenet stranicu o kojoj se u tom trenutku govori na TV-u...Uređaj koji će se, pri svemu tome, paliti i gasiti za koju sekundu. Koji je tanak, nije nezgrapan, koji je lak za korišćenje. To sve ne znači da nije bilo naprava koje su imale ambiciju da to ponude, ali nijedna od njih nije “privukla” autora ovih redova, ili se pak radilo o ultra-skupoj stvari.

Sve ovo ne znači da će tablet zameniti bilo šta. Naprotiv, radi se o napravi koja bi mogla (namerno se izražavamo u potencijalu) doneti novi kvalitet korišćenja. Da li će i u kolikoj meri, zavisi i od samog korisnika i njegovih navika, ali ne zaboravite da se i navike vremenom menjaju, baš kao i potrebe. Ipak, da nam je neko rekao pre samo koju godinu da će se notebook u Srbiji birati u zavisnosti od boje i izgleda, gledali bismo ga kao ludaka. Bilo je još spravica koje su imale sličnih ambicija, poput UMPC računara, ali se ispostavilo da nisu zaživele u ozbiljnijoj meri. Međutim, tableti uz odgovarajuću pozadinsku inicijativu i infrastrukturu, kao što je početak značajne, organizovane prodaje knjiga u elektronskom formatu, imaju itekako podlogu za dalji rast i “napad” na naše domove. Ne radi se ovde samo o Apple-u, ali cenimo da će Apple “pokupiti kajmak”, ponovo. U dogledno vreme će uslediti gomila uređaja drugih proizvođača (Asus i MSI su to već potvrdili, na primer, a i Sony je istakao da je veoma zainteresovan za ulazak na tablet tržište), koji će ponuditi možda i funkcionalnije, i bogatije opremljene naprave, ali će oni svoje učešće bazirati samo na tome – na hardveru. Sa druge strane, Apple će privući daleko veći broj onih koji su raspoloženi da ove mogućnosti koriste na za njih funkcionalan način, odnosno koji žele da koriste mogućnosti njegovih pratećih servisa i prodavnice digitalnih sadržaja.
Zašto smo uopšte počeli sa Apple-om? Da bismo pokazali kako velike firme razmišljaju, ne zato što je njihov uređaj ovakav ili onakav. Verovatno neće biti revolucije u smislu da će tableti promeniti naše poimanje digitalnog doma ili korišćenja računara, ali će sigurno uticati na njega, i nastaviće da se razvijaju. To nema nikakve veze sa time kako rade pojedinačni tableti. Korisnici shvataju da “bolje” ne znači uvek “više”, “brže”, “jače”, premda potonje svakako ne škodi. Jedan broj korisnika će to shvatati brže, drugi sporije, treći se neće nikada odreći nekih stanovišta, baš kao što će četvrti pohrliti zbog brendova. Međutim, ovde se ne radi o tome “šta može jedan uređaj”, već o kompletnoj inicijativi koja se gura, kao što su se i iPodovi gurali ne kao nešto što je samo naprava, već samo krajnji korisnički uređaj iza koga postoji cela platforma i koji korisniku omogućava korišćenje iste.  Jedno je sigurno – tableti su po drugi put među nama (tačnije, biće uskoro, kada se još veći broj kompanija u skladu sa najavama uključi u čitavu priču). Ovaj put, deluje nam, tu su da ostanu, što ne znači da će tako i biti.

Dodajte ovu stranu vašoj omiljenoj socijalnoj mreži...