Benchmark

 
 
 
 

Vest dana
AMD preuzeo vođstvo u segmentu diskretne grafike od Nvidije
AMD-ov veliki DirectX 11 udar se isplatio! Nakon dugog perioda dominacije Nvidije, AMD je preuzeo vođstvo u segmentu diskretnih grafičkih karti. Nova Radeon HD 5000 generacija se pokazala više nego adekvatnom da zada prelomni udarac, pa tako sada AMD vlada tržištem grafičkih karti. Naime, tokom drugog kvartala, prema podacima koje objavljuje Mercury Research, oko 51% isporučenih grafičkih karti je došlo iz AMD-a. Nvidia je morala da se zadovolji drugim mestom sa 49% udela. Pre godinu dana, uloge su bile obrnute. Nvidia je imala udeo od 59%, a AMD 41%. Ukupno gledano, Intel je i dalje u vrhu liste isporučilaca grafičkih čipova sa 54,3% učešća, zahvaljujući konstantnom plavljenju tržišta integrisanim grafikama. Na ovoj listi, AMD je drugi sa 24,5%, a Nvidia treća sa 19,8%. Ne baš najbolji dani za Nvidiju.
Home Editorijal Komentari Trendovi: tabletomanija
 

Trendovi: tabletomanija

E-mail
tablet.jpgUkoliko pratite svetske trendove, sigurno vam nije mogla promaći pomama za tablet napravama. Vrhunac je dostigla sa izbacivanjem novog Apple iPad uređaja. Prisustvujemo li početku nove revolucije, ili projektu koji je osuđen na propast kao danas već zaboravljeni Apple TV?







Filip Majkić


Trendovi: tabletomanija

Apple ljudi mogu voleti ili mrzeti, ili biti potpuno indiferentni prema njemu, ali je sasvim sigurno da se radi o kompaniji sa biznis modelom koji po mnogo čemu odstupa od klasičnih biznis modela kojim se rukovode u drugim granama IT industrije. Pogrešno posmatrajući Apple kao još jednog prodavca računara, korisnici imaju običaj da zaborave da Apple nudi kompletnu platformu za savremenog korisnika, koja se proteže daleko od računara. Oni nude kompletno rešenje na relaciji hardver-softver kada se radi o računarima, ali i objedinjenu platformu za digitalne sadržaje, uz specijalizovane uređaje za korišćenje istih. To u praksi znači da Apple nudi računar, softver za njega, online servis za skidanje muzike i filmova, odnosno uređaje za uživanje u njima, uz ulazak na tržište telefona koji je praćen od strane kompletne infrastrukture koja je omogućila razvoj velikog broja sjajnih aplikacija. I sve to – legalno i pod kontrolom, san svake korporacije. Dakle, radi se o uspehu koji potiče iz kompletne platforme, a ne o uspehu pojedinog uređaja. Stoga greše u startu oni koji misle da svoj uspeh Apple duguje “fensi gedžetima”, već ga duguje brižljivo osmišljenoj infrastrukturi koja radi u pozadini i koja omogućava korisniku da kupi Apple računar (to što se koristi Intel hardver umesto nekadašnjeg IBM-ovog je sitnica, sa tačke gledišta firme bukvalno promena dobavljača), koristi Apple softver, Apple telefon, Apple plejer, i sve to može da koristi aplikacije posebno pravljene za uređaje, da se koristi za skidanje muzike i filmova, bez potrebe da se ide prema drugima. Ovo je veoma važno, jer daje potpuno drugačiji smisao individualnim uređajima, odnosno objašnjava zbog čega baš iNešto, a ne UltraOvo ili HyperOno. To je zasluga Stiva Džobsa i ljudi koji vode Apple, jer su uspeli da svoju kompaniju nametnu korisnicima sa jedne strane, a sa druge uspeju da se izbore da ne zavise od ostalih tržišnih kretanja. Da problemi ostalih njih vrlo malo dotiču pokazali su i rezultati tokom recesije, kada je kompanija gomilala nove rekorde.

Podsetimo se šta sve ima Apple iPad. Predstavio ga je lično Stiv Džobs, rekavši da bi iPad trebao da komplementira ponudu smartfona i laptopova u sferi mobilnog tržišta, i ponudi jednostavan pristup u pokretu stvarima kao što su fotografije, muzika, elektronske knjige, igre, internet i tako dalje. Sam tablet je debljine od 1,27 centimetara, i mase od 680 grama. Raspolaže 9,7-inčnim IPS ekranom osetljivim na dodir, sa multi-touch podrškom, odnosno sa 16, 32 ili 64 GB flash memorije. Tu je i 1GHz Apple (koji je dizajnirao P.A. Semi) A4 čip, sa ugrađenim akcelerometrom, kompasom, te uz podršku za 802.11n WiFi i Bluetooth 2.1 (i 3G na određenim modelima), i uz bateriju koja omogućava do 10 sati rada (uz preko mesec dana rada u standby režimu). Novi iPad je u stanju da pokreće HD video i pokreće iPhone aplikacije. Tu je i aplikacija iBooks za čitanje elektronskih knjiga, sa pet provajdera sadržaja (HarperCollins, Simon & Schuster, Penguin, Macmillan i Hachette Book Group) uz pokretanje iBook Store prodavnice za prodaju knjiga. Apple će prodavati iPad i u sklopu AT&T paketa na području SAD-a. Očekuje se da će dalji dilovi biti najavljeni tokom juna ili jula. Modeli sa 3G podrškom će biti u startu otključani, tako da će u njima moći da se koristi bilo koja SIM kartica. Što se cena tiče, modeli bez 3G podrške (samo WiFi i Bluetooth) od 16, 32 i 64 GB će koštati 500, 600 i 700 dolara. 3G modeli će koštati 630, 730 i 830 dolara. Apple će početi sa isporukama na svetskom nivou u roku od 60 (obična), odnosno 90 dana (3G verzija). Naravno, na ovakve cene na našem tržištu možete odmah da zaboravite, ali one i nisu predmet ovog razmatranja, pa – paradoksalno – ni karakteristike samog uređaja. Recimo, na prvi pogled, iPad-u fali kamerica. Tačnije, frontalna kamerica pomoću koje bi se obavljali video pozivi ili koja bi omogućila video čet, kakvom ljudi sve više pribegavaju. Ali, ne želimo da se udubljujemo u to. To je sitnica koja će se vremenom ispraviti, nas uređaj uopšte ne interesuje. Zanima nas trend.

Jedno od mesta na kojima se vode usplamtele diskusije je i naš forum, gde se naširoko diskutuje o upotrebljivosti iPad-a i njegovim svakodnevnim primenama. Učesnici u diskusiji idu od krajnosti (“Ništa to ne valja”, “To je samo veliki iPhone”, “Ne vidim mu svrhu”...) u krajnost (“Sve što radi radi bolje od laptopa”, “Super je uređaj, to je Apple”...), i iskreni da budemo, nije da su u krivu. Pogledajmo ukratko kakav je istorijat cele ove priče, da bismo potom sagledali industrijske trendove i videli gde nas ovo sve vodi.