Benchmark

 
 
 
 

Vest dana
AMD preuzeo vođstvo u segmentu diskretne grafike od Nvidije
AMD-ov veliki DirectX 11 udar se isplatio! Nakon dugog perioda dominacije Nvidije, AMD je preuzeo vođstvo u segmentu diskretnih grafičkih karti. Nova Radeon HD 5000 generacija se pokazala više nego adekvatnom da zada prelomni udarac, pa tako sada AMD vlada tržištem grafičkih karti. Naime, tokom drugog kvartala, prema podacima koje objavljuje Mercury Research, oko 51% isporučenih grafičkih karti je došlo iz AMD-a. Nvidia je morala da se zadovolji drugim mestom sa 49% udela. Pre godinu dana, uloge su bile obrnute. Nvidia je imala udeo od 59%, a AMD 41%. Ukupno gledano, Intel je i dalje u vrhu liste isporučilaca grafičkih čipova sa 54,3% učešća, zahvaljujući konstantnom plavljenju tržišta integrisanim grafikama. Na ovoj listi, AMD je drugi sa 24,5%, a Nvidia treća sa 19,8%. Ne baš najbolji dani za Nvidiju.
Home Editorijal Komentari Domaće IT tržište (II): retail biznis u Srbiji
 

Domaće IT tržište (II): retail biznis u Srbiji

E-mail
it_trziste_II_thumb.jpgU drugom delu naše priče o domaćem IT tržištu, pričali smo o problemima koje prodavci informatičke robe i potrošačke elektronike imaju u zemlji kakva je Srbija, kao i o razlozima zbog kojih retaileri gube posao, šta bi trebalo da učine, kako i na koji način. Šta rade veliki hipermarketi "malim" IT prodavnicama, zbog čega i kako tome stati na put? Šta nas čeka u bliskoj budućnosti...


This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it


IT Tržište, drugi deo
- retail biznis u Srbiji

Ideja pisanje editorijala o srpskom IT tržištu definitivno predstavlja pun pogodak i daje nam jako puno motiva da sa njom nastavimo. Ne krijemo, na neki način smo iznenađeni velikim odzivom čitalaca našeg uvodnog članka koji je prevazišao inicijalna očekivanja. Sve to govori u prilog ideji da je jedan serijal ovakvih tekstova zaista bio potreban kako bi našem posetiocu makar donekle predstavili situaciju na domaćem tržištu i olakšali njeno razumevanje. Poseban motiv daju nam mnogobrojni komentari, kako oni pohvalni, tako i negativni – što znači da svi ne gledamo situaciju sa istog stanovišta. To na kraju krajeva i za nas same predstavlja više nego dobar signal da imamo za koga da pišemo, da je ova tema za mnoge realiste (sa predznakom “soc”) ipak Tabula Rasa (po Wikipediji, neispisana, prazna tabla). Iako smo u prvom delu našeg editorijala nagovestili nastavka pričom o vendorima (proizvođačima), stiglo se do zaključka da bi neupućenima ipak prvo trebalo u najkraćim crtama objasniti put kojim hardver i ostala oprema stiže do potrošača, te nastavak serijala baziramo upravo na onome što krajnji kupac može da vidi. 
Prodaja PC računara i opreme u Srbiji, kao uostalom i sve drugo u našoj zemlji predstavlja jednu potpuno custom priču :) – bitno drugačiju od one koja se odvija u drugim, razvijenim zemljama.  Za ovih petnaestak godina koliko ova vrsta biznisa traje, tržište je doživelo prosto neverovatne transformacije – od garažnog biznisa do atraktivnih lokala u modernim tržnim centrima i velikih maloprodajnih lanaca. No nemojmo se zavaravati da je svako ko se uhvatio računarskog biznisa uspeo – godine za nama predstavljale su pravo čistilište u kome su preživeli ne oni najbolji, već najsposobniji i najsnalažljiviji. PC biznis nije poligon za entuzijaste i zaljubljenike kakvi su naši čitaoci, to je vrsta posla u kome uspeh zavisi najviše od menadžmenta i sposobnosti da se svaka vrsta situacije prevaziđe. Kao i u svakom drugom poslu, nekima to polazi za rukom, nekome ne...
Već u prvom delu ovog serijala autor ovih redova optužen je da je stao na stranu onih koji vam „deru kožu sa leđa“. Moraću da se ponovo pozovem na kraj prvog pasusa i neobaveštenost nekih posetilaca: svi se mi u Srbiji razumemo u politiku najbolje, svi bi mi bez problema koliko sutra mogli da budemo selektori fudbalske reprezentacije. Takva je situacija  i po ovom pitanju... Poznajem mnogo ljudi u IT biznisu koji su zaista uspeli i za nekoliko godina podigli svoje firme na mnogo viši nivo, višestruko povećali obrt, umesto inicijalnih pet, danas imaju stotinak zaposlenih. Mnogo je međutim veći broj onih koji su iz IT biznisa  otišli, sa mnogo, malo, malo više ili nula evra u džepu – svako od njih je dobro prošao. Najgore je onima koji su i sebe i svoje poslovne partnere zavili u crno, a takvih je primera bilo jako puno. Broj firmi koje i dalje (nekako) rade drastično se smanjuje, iz godine u godinu. IT biznis je pre nekoliko godina bio pravi mali eldorado za one koji su hteli da započnu novi posao bukvalno bez dinara u džepu – neki su takvu situaciju maksimalno iskoristili, a za druge je to bila omča oko vrata.